Pogađanje tuđih lozinki: Začuđujuće puno ljudi je pokušalo i uspelo


Istraživanje je obuhvatilo hiljadu ispitanika u SAD-u, a ticalo se pre svega bezbednosti lozinki za razne online naloge, i mogućnosti njihovog "hakovanja" na način da neko blizak pokuša pogoditi koju lozinku "žrtva" koristi. Ispitanici u ovom istraživanju pokazali su priličnu samouverenost kad je reč o bezbednosti, pa je njih više od dve trećine izjavilo kako su im nalozi za e-bankarstvo ili poslovne aplikacije vrlo bezbedni, a tek svaki deseti izrazio je zabrinutost da bi netko mogao pogoditi njegovu lozinku pregledavajući mu profile na društvenim mrežama.

Preko 15% korisnika izjavilo je da im je neki od naloga već bio hakovan (najviše kad je reč o e-mailu, njih čak 23% imalo je takvu situaciju). Zabrinjavajući trend, kad je reč o bezbednosti online identiteta, pokazuju upravo lozinke i njihovo lako pogađanje.

Više od trećine ispitanika izjavilo je da je pokušalo da pogodi tuđu lozinku. Njih preko polovine pogađalo je lozinke svojih ljubavnih partnera, potom slede roditeljske lozinke, pa one koje koriste deca, saradnici, bivši partneri, šefovi, prijatelji i braća i sestre. Najčešće se pogađanjem lozinki "napadaju" e-mail nalozi, potom telefoni, kao i lozinke za razne streaming aplikacije. Najčešće su se u ovom obliku "hakovanja" ispitanici poslužili informacijama koje znaju o svojim bližnjima, a koristili su i podatke s društvenih mreža i iz drugih izvora. Neki čak nisu prezali niti od toga da pitaju druge bliske osobe za tuđu lozinku.

I sada ono najzanimljivije: od svih ispitanika koji su pokušali na neki od navedenih načina da pogode tuđu lozinku, u tome je bilo uspešno njih čak 73,3%.

Ne baš preporučljivu praksu deljenja lozinki za isti korisnički nalog s drugim osobama, prema ovom istraživanju, ljudi najčešće primenjuju kad je reč o uslugama za streaming i o šiframa za otključavanje telefona. Lozinke za e-mail, kriptonovčanike i internet bankarstvo sa bližnjima deli otprilike svaki četvrti ispitanik.

Loše i predvidive lozinke, čini se, i dalje su u masovnoj upotrebi, a password manageri i dvofaktorska provera identiteta nisu još prihvaćeni u dovoljnoj meri. Generatore nasumičnih i sigurnih lozinki koriste, pokazalo je isto istraživanje, najčešće pripadnici generacije X i milenijalci, dok polovina "boomera" nikada nije pokušala da koristi takvo rešenje.

Podeli
Pošalji
Podeli
Podeli
Pošalji
Pošalji

Komentariši! Budi prvi i započni diskusiju!
Broj komentara:
0

Postavi komentar

Vaš komentar:

 
Početna      Impressum      Pravila komentarisanja      Marketing      Kontakt
 

 
© 2009-2021 IT vesti - Sva prava zadržana. Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta bez pismene dozvole.