Otrovne supstance pronađene u proizvodima Shein-a, AliExpress-a i Temu-a

Vlasti u Seulu saopštile su prekjuče da su ženski aksesoari koji se prodaju putem nekih od najpopularnijih svetskih online prodavnica sadržali toksične supstance, ponekad i stotine puta iznad prihvatljivih nivoa.

Kineski giganti poput Shein-a, Temu-a i AliExpress-a postali su izuzetno popularni širom sveta u poslednjih nekoliko godina, nudeći veliki izbor trendi odeće i aksesoara po niskim cenama.

Eksplozivni rast ovih kompanija doveo je do povećanog nadzora njihovih poslovnih praksi i standarda bezbednosti, kako u EU, tako i u Južnoj Koreji, gde su zvaničnici Seula počeli da sprovode nedeljne inspekcije proizvoda koji se prodaju na online platformama.

U najnovijoj inspekciji, testirano je 144 proizvoda sa Shein-a, AliExpress-a i Temu-a, i otkriveno je da više proizvoda iz svih kompanija nije ispunilo zakonske standarde.

Cipele sa Shein-a su imale značajno visoke nivoe ftalata — hemikalija koje se koriste za povećanje fleksibilnosti plastike — pri čemu je jedan par imao nivoe 229 puta iznad zakonskog ograničenja.

„Ftalatni plastifikatori utiču na reproduktivne funkcije, poput smanjenja broja spermatozoida, i mogu uzrokovati neplodnost, pa čak i prevremeni porođaj,“ rekao je zvaničnik iz tima za zaštitu životne sredine u Seulu novinarima.

Jedna od takvih hemikalija „klasifikovana je kao kancerogen za ljude od strane Međunarodnog instituta za rak, pa je potrebno posebno obratiti pažnju da se izbegne dugotrajni kontakt sa ljudskim telom,“ dodao je zvaničnik.

Formaldehid, hemikalija koja se često koristi u građevinskim proizvodima, detektovana je u Shein-ovim kapama u količinama duplo iznad dozvoljenog praga.

Dva laka za nokte sa Shein-a pronađena su sa dioksanom — mogućim ljudskim kancerogenom koji može uzrokovati trovanje jetre — u koncentracijama 3,6 puta većim od dozvoljenog nivoa, dok su nivoi metanola bili 1,4 puta iznad prihvatljivog nivoa.

Shein je rekao novinarima da „usko sarađuje sa međunarodnim agencijama za testiranje treće strane ... kako bi redovno sprovodili uzorkovanja na bazi rizika kako bi se osiguralo da proizvodi koje isporučuju dobavljači ispunjavaju Shein-ove standarde bezbednosti proizvoda.“

„Naši dobavljači su obavezni da se pridržavaju kontrola i standarda koje smo postavili, kao i zakona i propisa o bezbednosti proizvoda u zemljama u kojima poslujemo,“ izjavila je kompanija.

Zvaničnici u Seulu otkrili su da sandale sa Temu-a sadrže olovo u ulošcima u količinama više od 11 puta iznad dozvoljenog limita.

Temu nije odmah odgovorio na zahtev za komentar.

Zvaničnici u Seulu zatražili su uklanjanje ovih proizvoda iz prodaje, navodi se u saopštenju vlade.

„Proizvodi koji prelaze zakonski limit su proizvodi koji direktno dolaze u kontakt sa telom, kao što su kožne sandale i kape, pa građani treba da obrate posebnu pažnju,“ rekao je Kim Tae-hee, zvaničnik u glavnom gradu. „Vlada Seula će nastaviti da periodično sprovodi testove bezbednosti i objavljuje rezultate.“

PROČITAJ VIŠE

Google priznao da Chrome može da vas prati anonimnom načinu rada


Svi moderni pregledači imaju režim privatnog pregledavanja, a onaj u Google Chrome-u naziva se "incognito" režim. Iako je kompanija odavno naglašavala da veb stranice, administratori škole ili preduzeća, i dobavljači internet usluga (ISP) i dalje mogu videti vaše aktivnosti tokom incognito režima, Google je tvrdio da Chrome ne čuva ove podatke.

Međutim, ispostavilo se da je ideja da Chrome ne prati vaše aktivnosti u incognito režimu ništa više od tehničke formalnosti. Chrome, pregledač, ne čuva vašu istoriju pregledavanja kada koristite incognito režim. Google, kao pretraživač, ogromna reklamna kompanija i trilionska kompanija, i dalje će pratiti vaše aktivnosti pregledavanja kao i obično, čak i kada ste u incognito režimu.

Ova zabrinutost prvi put je došla do izražaja 2020. godine kada je podneta tužba protiv Google-a zbog obmanjivanja korisnika, tj. da kompanija neće pratiti njihove aktivnosti dok koriste incognito režim. Tužba tvrdi da je Google prekršio federalne zakone o prisluškivanju kroz ovu nesrazmeru. Kao naknadu, tužitelji su tražili minimalno 5 milijardi dolara.

Iako je kompanija uložila napore da izbaci slučaj, pravne bitke su se nastavile. To jest, sve do nedavno kada je Google platio 5 milijardi dolara da zauvek reši ovu stvar.

Google nije priznao nikakvu krivicu kao deo nagodbe. Prvobitno se činilo da će Google nastaviti sa radom na Chrome-u i njegovom incognito režimu kao i uvek. Međutim, Google je sada ažurirao napomenu na novoj stranici za incognito režim prozora (putem MSPowerUser). Promena jasno ukazuje na ono što je nekada bilo nejasno: Google će i dalje pratiti vaše aktivnosti dok ste u incognito režimu.

"Drugi koji koriste ovaj uređaj neće videti vašu aktivnost, tako da možete pregledavati privatnije", navodi se u novom saopštenju. "Ovo neće promeniti način prikupljanja podataka od strane veb stranica koje posećujete i usluga koje koriste, uključujući Google. Preuzimanja, obelešci i stavke liste za čitanje će biti sačuvane."

To je oštra razlika u jasnoći u odnosu na originalno obaveštenje, koje je glasilo: "Sada možete pregledavati privatno, a druge osobe koje koriste ovaj uređaj neće videti vašu aktivnost. Međutim, preuzimanja, obelešci i stavke liste za čitanje će biti sačuvane."

Promena je prisutna u verziji 122 Chrome Canary na Windows i Androidu. Samo je pitanje vremena kada će ažurirana napomena o incognito režimu doći do javnih verzija Chrome-a.

PROČITAJ VIŠE

Google će isplatiti 5 milijardi dolara zbog kršenja privatnosti na Chrome-u


Google se saglasio da izmiri spor sa SAD tužbom tvrdeći da je povredio privatnost korisnika prateći ih čak i kada su koristili "privatni režim" pregledanja.

Tužba u ime grupe zahtevala je barem 5 milijardi dolara (oko 3,9 milijardi funti) od najpoznatijeg svetskog pretraživača i matične kompanije Alphabeta.

Velike tehnološke kompanije suočavaju se sa sve većom pažnjom prema njihovim praksama kako u SAD-u tako i širom sveta.

Advokati koji zastupaju Google i njegove korisnike nisu odmah odgovorili na zahtev BBC-a za komentar.

Sudija Okružnog suda SAD-a Ivon Gonzales Rodžers odložila je zakazano suđenje za slučaj u Kaliforniji u četvrtak, nakon što su advokati rekli da su postigli preliminarni sporazum.

Sudija Rodžers je ranije ove godine odbila zahtev Googlea da se slučaj odbaci, rekavši da ne može da se složi da su korisnici pristali da Google prikuplja informacije o njihovoj internet aktivnosti.

Uslovi sporazuma nisu otkriveni. Međutim, očekuje se da će advokati do februara 2024. godine predstaviti formalni sporazum radi odobrenja suda.

Tužba, koju je podnela advokatska firma Boies Schiller Flexner 2020. godine, tvrdila je da je Google pratio aktivnost korisnika čak i kada su koristili Google Chrome pretraživač u "inkognito" režimu i druge pretraživače u "privatnom" režimu.

Tvrdilo se da je to pretvorilo Google u "neodgovornu riznicu informacija" o korisničkim preferencijama i "potencijalno neugodne stvari".

Dodato je da Google ne može "nastaviti sa prikrivenim i neovlašćenim prikupljanjem podataka od gotovo svakog Amerikanca sa računarom ili telefonom".

Google je rekao da je bio iskren o podacima koje prikuplja kada korisnici pregledaju u privatnom režimu, čak i ako su mnogi korisnici pretpostavljali drugačije.

Pretraživač je rekao da prikupljanje istorije pretrage, čak i u privatnom režimu pregledanja, pomaže vlasnicima sajtova "bolje proceniti performanse njihovog sadržaja, proizvoda, marketinga i više".

Incognito u Google Chrome browseru korisnicima pruža mogućnost da pretražuju internet bez čuvanja njihove aktivnosti na pregledaču ili uređaju. Ali posećeni sajtovi mogu koristiti alate poput Google Analytics-a za praćenje korišćenja.

Google se suočava i sa drugim tužbama koje izazivaju njegove prakse pretrage i digitalnog oglašavanja.

Ranije ovog meseca, tehnološki gigant je rekao da će platiti 700 miliona dolara da bi rešio tužbu koju je podnela grupa američkih država koje su optužile Google za gušenje konkurencije na svojoj Play Store platformi za Android uređaje.

Ovo je došlo nekoliko dana nakon što je izgubio sudski spor u SAD-u protiv kompanije za video igre Fortnite, Epic Games. Ta kompanija je tužila Google 2020. godine tvrdeći da je nezakonito učinio svoju prodavnicu aplikacija dominantnom u odnosu na konkurenciju.

PROČITAJ VIŠE

Edge browser šalje slike koje vidite Microsoft-u


Jedna relativno nova usluga koju pruža Microsoft-ov pregledač Edge šalje slike koje ste pregledali na internetu nazad Microsoft-u. Nova funkcija nazvana "Poboljšanje slika u Microsoft Edge" izazvala je neke zabrinutosti u vezi sa privatnošću. Ova funkcija je dizajnirana da poboljša slike niske rezolucije, čineći ih oštrijim i poboljšavajući osvetljenje i kontrast.

Za razliku od funkcije "Video Super Resolution" koja koristi lokalne resurse za poboljšanje kvaliteta videa prikazanog u Microsoft Edge-u, slike koje se dostavljaju usluzi "Poboljšanje slika" se šalju Microsoft-u radi obrade dok se učitavaju u Edge-u. Ovo je podrazumevano omogućeno, tako da korisnici moraju ručno isključiti ovu opciju ako ne žele da se njihove slike šalju.

Korisnici Edge Canary verzije primetili su razliku u opisu funkcije nakon ažuriranja. Pod opcijom "Poboljšanje slika u Microsoft Edge" u podešavanjima, sada se navodi "URL-ovi slika će biti poslati Microsoft-u radi pružanja super rezolucije".

Microsoft nudi korisnicima Edge-a različite kanale ažuriranja. Canary kanal ima dnevna ažuriranja i najnapredniji je od svih kanala. Ako želite pristup najnovijim ažuriranjima, ona će se prvo pojaviti ovde. Međutim, uz to ide i određen broj grešaka.

Ovo nedavno ažuriranje takođe je donelo mogućnost detaljnijeg upravljanja slikama sa kojih sajtova treba vršiti poboljšanje.

Kako onemogućiti ovu uslugu:
Ako želite da isključite uslugu "Poboljšanje slika", evo kako to možete uraditi:

1. U Edge-u, otvorite meni Settings i odaberite "Privacy, search, and services" (edge://settings/privacy).
2. Pomerite se nadole do sekcije Services i pronađite stavku "Enhance images in Microsoft Edge".
3. Prebacite prekidač na Off.


Dok smo već kod toga, ukoliko već pregledate opcije privatnosti, primetićete da se nalazi i opcija "Show Collections" i "Follow content creators in Microsoft Edge". Ako ne koristite aktivno ovu funkciju, možda biste želeli da je isključite. Ova funkcija je otkrivena da prati svaki pojedinačni URL koji posetite i šalje ih Microsoft-u.

Navodno, Microsoft radi na rešavanju ove neželjene funkcionalnosti.

PROČITAJ VIŠE

Američka vlada tera ByteDance da proda TikTok


Uoči svedočenja CEO-a kompanije ByteDance Shou Zi Chewa pred američkim Kongresom, Bidenova administracija vrši dodatni pritisak, pa sada vlada SAD-a zahteva da ByteDance proda TikTok, barem sudeći prema novom izveštaju koji donosi WSJ.

TikTok je potvrdio za Reuters da se nalazi pod pritiskom vlade SAD-a, što je veliki udarac za ByteDance koji duže od dve godine održava pregovore sa američkim Komitetom za strane investicije CFIU u vezi svoje budućnosti na američkom tržištu. Ti su pregovori rezultovali sveobuhvatnim partnerstvom sa Oracle-om i drugim merama za zaštitu podataka američkih korisnika, ali američka vlada očito s tim nije zadovoljna, pa CFIU sada želi da ByteDance proda TikTok.

Predstavnički dom i Senat nedavno su predstavili zakone koji bi vladinim zvaničnicima olakšali zabranu TikTok-a i drugih usluga koje se smatraju pretnjom nacionalnoj bezbednosti.

Bloomberg je ranije ove nedelje izvestio da rukovodioci TikTok-a "razgovaraju o mogućnosti odvajanja od ByteDance-a" ako pregovori CFIUS-a propadnu.

Ovo nije prvi put da je vlada Sjedinjenih Država pokušala prisiliti ByteDance na prodaju TikTok-a, jer je to isto pokušao bivši predsednik Donald Trump, ali nije uspeo. Najnovije pretnje potpunom zabranom aplikacije zasigurno će pojačati pritisak na izvršnog direktora Shou Zi Chewa, koji bi se trebao prvi put pojaviti u Kongresu sledeće nedelje.

PROČITAJ VIŠE

Google plaćao milione za obmanjujuće radijske reklame za Pixel 4


U 2019. godini Google je angažovao iHeartMedia i 11 drugih radijskih stanica na nekoliko različitih tržišta kako bi radijski voditelji u eteru puštali preporuke za Pixel 4 pametni telefon za šta su čak dobili i scenarije, tvrdi Federalna trgovinska komisija (FTC).

Delovi scenarija objavljeni su u pritužbi, a glase ovako:

"Jedina stvar koju volim više od snimanja savršene fotografije? Snimanje savršene fotografije noću. Uz Google Pixel 4 oboje je lako. On je moja omiljena kamera, posebno pri slabom osvetljenju, zahvaljujući načinu Night Sight. ..."

Sporno u svemu je što radijske stanice tj. voditelji nisu dobili Pixel 4s pre snimanja preporuka uprkos tome što je iHeartMedia tražila telefone pre snimanja u oktobru 2019., kao što je navedeno u pritužbi. Isto se ponovilo i u januaru 2020.

Google je na kraju poslao po jedan pametni uređaj za svako tržište na kojem će se oglasi snimati. Prema FTC-u, 2019. i 2020. emitovano je oko 29.000 obmanjujućih oglasa, za šta je Google navodno platio više od 2,6 miliona dolara iHeartMedia i gotovo 2 miliona dolara drugim radio stanicama, prenosi The Verge.

Zbog toga Google i iHeartMedia moraju platiti više od 9 miliona dolara kazne nakon nagodbe sa FTC-om.

PROČITAJ VIŠE

iPhone 14 poziva hitnu službu dok su korisnici na rollercoasterima


Apple-ov iPhone pravi probleme svojim korisnicima zbog njegove nove funkcije Crash Detection jer poziva 911 (hitna služba) dok su oni na rollercoasterima.

Funkcija Crash Detection je dizajnirana tako da detektuje eventualne saobraćajne nesreće i da automatski poziva pomoć. Međutim, problem je u tome što kretanja rollercoastera prepoznaje kao saobraćajnu nesreću zbog čega automatski poziva 911.

Reč je o novoj funkciji koja deo iPhonea 14, pametnog sata Watch Series 8, iPhone-a SE i iPhone-a Ultra, uređaja opremljenih žiroskopskim senzorom i akcelerometrom zaduženim za detekciju nesreće. Ako senzori detektuju nesreću, iPhone prikazuje upozorenje i poziva hitne službe ukoliko korisnik ne prekine poziv u periodu od 20 sekundi.

Međutim, kada se veza uspostavi, emituje se zvučna poruka koja obaveštava službu o nesreći i pruža informacije o lokaciji. S druge strane, u slučaju Apple Watcha se službe obaveštavaju samo ako korisnik uz sebe ima i iPhone ili ako je povezan na mobilnu mrežu ili Wi-Fi.

Primerci iPhonea 14 čiji su vlasnici bili na rollercoasteru pozivali su hitnu službu koja je dobijala automatsku poruku, ali i zvuke vrištanja u pozadini koji su uobičajeni za vožnje rollercoasterom.

Funkcija definitivno ima dobre stane jer je nedavno obavestila hitnu službu o fatalnoj nesreći u Nebraski, ali sigurno ima i mana.

Za sada se kao jedino rešenje lažnih dojava o nesreći nameću odlaganje iPhone-a i drugih pomenutih uređaja pre uživanja u zabavnim parkovima, aktiviranje avionskog moda i deaktivacija funkcije.

PROČITAJ VIŠE

Pixel 6a moguće otključati bilo čijim prstom


Prvi korisnici Google Pixel 6a telefona prijavljuju svoja iskustva sa uređajem, a neka i nisu baš pozitivna. Pokazalo se da čitač otisaka prsta ne raspoznaje vaš prst od drugih ljudi.

Istorija se ponavlja. Google kao da nije u stanju da savlada najosnovnije funkcionalnosti modernog telefona. Google Pixel 6 i 6 Pro na tržištima su se pojavili sa prilično lošim čitačima otisaka.

Google ih je s vremenom i softverskim ažuriranjima učinio donekle pristojnim, ali i dalje ni blizu onako brzim i pouzdanim kao na drugim, znatno jeftinijim telefonima.

Sad i Google Pixel 6a, kao treći član Pixel 6 serije stiže opet sa manjkavim čitačem otisaka, koji prihvata svačiji prst. Tako se pokazalo da je uređaj moguće otključati otiskom prsta koji nije registrovan, a to nikako nije dobro.

Ovo verovatno možemo pripisati onim takozvanim dečjim bolestima novog telefona, na koje nije imun nijedan brend. To su oni nedostatci, koji se otkriju tek kad uređaj počne da koristi veći broj ljudi, a najčešće se daju ispraviti softverskim ažuriranjem.

Nadajmo se da će tako biti i sa ovim jer Google svoj Pixel 6a gura kao najbolji mid-range telefon na tržištu, a kao najveće rivale vidi Galaxy A53, novi Nothing phone (1) i iPhone SE 2022.

Najveći aduti Pixel 6a telefona su uz čisto Android iskustvo, relativno kompaktni gabariti, odlične kamere i top performanse.

PROČITAJ VIŠE

TikTok na meti tužbi zbog izazova koji je odneo živote sedmero dece


TikTok se suočava sa brojnim tužbama roditelja, čija su deca umrla od gušenja radeći bizarni "blackout challenge", nakon što im je algoritam u aplikaciji navodno prikazao video zapise drugih korisnika koji su se okušali u izazovu.

Reč je, naime, o izazovu koji podstiče korisnike da se guše remenom, vezicama na rančevima ili bilo čime sličnim, sve dok se ne onesveste. U jednoj od tužbi podnetoj protiv TikTok-a, navodi se da je najmanje sedmoro dece umrlo prošle godine dok su radili taj bizarni izazov. Sva deca su bila mlađa od 15 godina.

Zahvaljujući tužbama roditelja, TikTok je još prošlog meseca rekao za The Washington Post da su onemogućili korisnicima da pretražuju "blackout challenge". Ako ipak pokušaju da upišu naziv izazova u pretragu, pojaviće im se upozorenje.

"Neki online izazovi mogu da budu opasni, uznemirujući ili čak izmišljeni. Naučite kako da prepoznate opasne izazove kako biste zaštitili svoje zdravlje i dobrobit", piše u upozorenju koje vodi na stranicu sa korisnim savetima vezanim uz opasne izazove.

Međutim, ako je za suditi prema tužbama roditelja osmogodišnje Lalani Walton i devetogodišnje Arriani Arroyo koje su izgubile život, deca ne pretražuju izazov na TikToku, već im on automatski dolazi ponuđen na For You odeljku u aplikaciji.

Kako prenosi The Verge, u tužbama se takođe optužuje kompanija da je utvrdila kako su video zapisi u kojima se korisnici namerno guše dok ne izgube svest, prikladni za malu decu. TikTok je svoje mišljenje o ovom slučaju dao još krajem prošle godine.

"Ovaj uznemirujući izazov za koji ljudi, čini se, saznaju iz izvora koji nisu TikTok, davno je prethodio našoj platformi i nikada nije bio trend na TikTok-u. I dalje smo predani sigurnosti korisnika i odmah ćemo ukloniti takav sadržaj ako ga pronađemo. Najdublje se suosjećamo sa porodicama dece zbog njihovog tragičnog gubitka", izjavila je portparolkinja TikTok-a, Mahsau Daee Culinane.

PROČITAJ VIŠE

Washington Post: Meta vodi prljavu kampanju protiv TikTok-a


Izvršni direktor jedne političke konsultantske kompanije odgovorio je na izveštaj u kojem se navodi da je kompanija Meta platila njegovoj kompaniji da "potkapa" TikTok.

Interne e-poruke, koje je navodno video Washington Post (WP), navodno su sugerisale kampanju kompanije Targeted Victory kojoj je cilj prikazati TikTok "kao opasnost za američku decu".

Zac Moffatt, šef navedene kompanije, putem Twitter-a je rekao da je izveštaj WP-a pogrešno okarakterizovao njihov rad i da su ključne tačke jednostavno lažne.

BBC se obratio Meti za komentar i dobio odgovor od portparola te kompanije.

Verujemo da bi se sve platforme, uključujući TikTok, trebale suočiti sa nivoom provere u skladu s njihovim rastućim uspehom, odgovor je koji je dao portparol Mete.

Ta prljava kampanja navodno je uključivala postavljanje mišljenja i pisama uredniku u američkim regionalnim informativnim kućama spominjajući sumnjive priče o navodnim TikTok trendovima, koji su zapravo nastali na Facebook-u, piše WP.

Niti jedno mišljenje ili pismo uredniku nije otkrilo da ih je forsirala grupa koju finansira Meta, dodaje navedeni ugledni američki list.

U odgovoru na njihov članak, Moffat je putem Twitter-a poručio da je sve laž.

Priča zaključuje da reči pisama uredniku nisu bile autorove, niti su znali za Metinu umešanost. To je laž. Oni će to potvrditi, napisao je.

U internim e-porukama, tvrdi list, Targeted Victory je pozvao svoje partnere da objave priče u lokalnim medijima koje povezuju TikTok sa opasnim trendovima.

San bi bio dobiti priče sa naslovima poput "Od plesa do opasnosti: kako je TikTok postao najštetniji društveni medijski prostor za decu", navodno je napisao jedan član osoblja Targeted Victorya u e-poruci koju je navodno video WP.

List navodi da je Targeted Victory podstakao operativce da pojačaju izveštaje o opasnim trendovima povezanim sa TikTok-om.

To je uključivalo navodni izazov Devious Licks, koji je podstakao štetu na školskoj imovini, i izveštaje o izazovu Slap a Teacher, za koji je istraga potrala Insider pokazala da zapravo ne postoji.

Ali, novinarske istrage, navodi Post, sugerišu da su se priče o oba izazova počele širiti zapravo na Facebook-u.

Nakon objave, Randi Weingarten, predsednik Američke federacije učitelja, velikog američkog sindikata nastavnika, optužio je Facebook za raspirivanje plamena Devious Licks i zastrašivanje učitelja, učenika i roditelja diljem Amerike kao rezultat toga.

Reagovao je i sam TikTok. "Duboko smo zabrinuti da bi raspirivanje izveštaja lokalnih medija o navodnim trendovima koji nisu pronađeni na platformi moglo uzrokovati stvarnu štetu u svetu", poručili su u odgovoru za BBC News.

Odgovarajući na članak, tehnološki novinar Casey Newton napisao je na svom biltenu Platformer da je efekat prevazišao neprijatnosti, pa je rizikovao nadahnjivanje ljudi da izvedu navodne izazove.

Čak i činjenica da je Meta možda pomogla da se inspirišu takvi imitatori trebala je biti dovoljna da ubije ovaj projekat dok je još bio samo na papiru, napisao je Newton.

Moffatt je međutim tvitovao da je i sam WP izvestio o navodnim TikTok izazovima.

PROČITAJ VIŠE

Amerikanci stavili Kaspersky na popis pretnji nacionalnoj bezbednosti


Američka Federalna komisija za komunikacije FFC dodala je rusku kompaniju za cyber bezbednost Kaspersky Lab na svoj popis subjekata koji predstavljaju "neprihvatljiv rizik za američku nacionalnu bezbednost". Ovo je prvi put da je neka ruska kompanija dodata na popis na kojem se već nalaze kineske kompanije poput Huawei-ja i ZTE-a.

Kompanijama u SAD-u zabranjeno je da koriste savezne subvencije putem FCC-ovog Fonda univerzalnih usluga za kupovinu bilo kakvih proizvoda ili usluga od kompanija sa popisa. Uz Kaspersky, FCC je na svoj popis dodao i China Telecom i China Mobile International USA.

Kaspersky je na potez FCC-a odgovorio saopštenjem u kojem stoji kako je odluka agencije politička, vezana uz rusku invaziju na Ukrajinu, i da kompanija "ostaje spremna da sarađuje sa američkim vladinim i regulatornim agencijama".

Godine 2017. ruske obaveštajne službe navodno su upotrijebile antivirusni softver koji izrađuje Kaspersky za krađu poverljivih dokumenata iz američke Nacionalne bezbednosne agencije NSA, ali tu tvrdnju je kompanija sa sjedištem u Moskvi demantovala.

Kasnije te godine, bivši predsednik Donald Trump optužio je Kaspersky da ima veze sa Kremljom i potpisao zakon kojim se saveznim agencijama zabranjuje korišćenje proizvoda te kompanije.

Kaspersky na nemačkoj crnoj listi
Nedavno je i nemačka državna kancelarija za informacionu bezbednost BIS izdala službeno upozorenje građanima te zemlje i savetovao im da ne koriste poznato rusko antivirusno rešenje Kaspersky.

Ovaj antivirus, rekli su tada nemački stručnjaci, usko je povezan sa oblakom i ima vrlo visoke dozvole unutar operativnog sistema. Kako bi se redovno ažurirao mora održavati stalnu kriptovanu vezu sa serverom proizvođača, koji se pak nalazi u Rusiji.
PROČITAJ VIŠE

Radnici Apple-ovog proizvodnog pogona štrajkovali zbog loših uslova


Spavanje na podu u prepunim spavaonicama, toaleti bez tekuće vode i trovanje hranom zbog kojeg je 150 osoba hospitalizovano, samo su neki od razloga zbog kojih su se radnici u Apple-ovom proizvodnom pogonu u Indiji odlučili na štrajk i zatvaranje sredinom decembra.

Priča o lošim uslovima ubrzo je iscurela u javnost, a za Reuters su progovorile i radnice ovog pogona kojim upravlja Apple-ov dugogodišnji partner Foxconn.

"Ljudi koji žive u hostelima uvek su imali neku bolest, alergiju, bol u prsima ili su bili otrovani hranom. Nismo oko ovoga napravili 'veliku buku' jer smo mislili da će se sve popraviti, ali sada su loši uslovi uticali na mnogo ljudi", rekla je 21-godišnja radnica koja je nakon štrajka dala otkaz.

Na ovu opsežnu Reuters-ovu istragu je odgovorio i Apple, navodeći da su proizvodni pogon stavili na "probni rok" (probation), iako nije u potpunosti jasno što to znači za Foxconn koji njime upravlja ili pak radnike koji tamo sastavljaju nove iPhone modele. Za BBC News oglasio se i kompanijin portparol.

"Sledeći nedavne zabrinutosti oko sigurnosti hrane i uslova smeštaja u Foxconn Sripermbuduru, poslali smo nezavisne revizore na teren. Utvrdili smo da neke spavaonice i blagovaonice ne ispunjavaju naše zahteve i sarađujemo sa dobavljačem da bismo osigurali brzo sprovođenje sveobuhvatnog skupa korektivnih mera", rekao je Apple-ov portparol.

Foxconn se izvionio zbog loših uslova rada te je pristao, kako kažu, nadograditi svoje objekte. Tako će, navodno, proširiti životni prostor, poboljšati kupatila i osigurati pitku vodu. Šta će napraviti sa hranom zbog koje se ljudi truju, nije poznato, ali navode da će proizvodni pogon uskoro nastaviti sa radom, prenosi The Verge.

PROČITAJ VIŠE

Bivša zaposlena TikTok-a tužila kompaniju zbog nanetih psihičkih trauma


Bivša zaposlena TikTok-a tužila je kompaniju zato što njeno psihičko zdravlje nije bilo zaštićeno usled stalne izloženosti traumatičnim video snimcima.

Candie Frazier je rekla da je 12 sati dnevno pregledala objave koje prikazuju nasilne ili eksplicitne scene. Između ostalog, susrela se sa prikazivanjem slučajeva silovanja dece i životinja, genocida, hanibalizma i pucnjava.

Takođe je navela kako pati od pshičkih trauma kao što su anksioznost, depresija i PTSP. Feizer je osim TikTok-a tužila i matičnu kompaniju Bytedance, koja je kineski tehnološki gigant.

S druge strane, iz kompanije TikTok tvrde da nastoje da promovišu prijatno radno okruženje. Kako bi zaštitili korisnike, zaposlili su hiljade moderatora koji filtriraju video zapise i profile koji krše pravila korišćenja. Poručili su kako je optužba netačna i da ne primenjuju ovakav način rada.

PROČITAJ VIŠE

Samsung Galaxy Buds Pro slušalice mogu da uzrokuju upalu uha?


Bežične slušalice su poslednjih godina postale standard, delom zbog napredovanja bluetooth tehnologije, ali i činjenice da se mogu pronaći po prihvatljivoj ceni. Oni koji su za njih bili spremni da dublje zavire u džep, kao čest izbor imali su upravo Samsung-ove Galaxy Buds Pro slušalice, koje uz paprenu cenu i dobre specifikacije, dolaze i uz neprijatnim problem – upalom uha.

Prošle nedelje je novinar portala Android Central, Chris Wedel, podelio svoje neprijatno iskustvo sa korišćenjem Galaxy Buds Pro slušalica, što je izazvalo brojne reakcije korisnika s istim problemom. Naime, nakon što ih je kupio, dezinfikovao i počeo da koristi, Wedel je ubrzo osetio prve probleme, pa je promenio nastavke koji idu uho i testirao slušalice na razne načine, ali ništa nije pomoglo.

Wedelov problem je vremenom postao sve gori, što je rezultovalo upalom uha, nakon čega je odlučio da poseti doktora.

"Osećao sam jake bolove, a uho mi je nateklo do te mere da lekar kojeg sam posetio nije mogao u njega staviti alat koji bi procenio koliki je problem", napisao je Wedel i istaknuo da je imao visoku temperaturu i nepodnošljive bolove, dok mu antibiotici koje je dobio nisu počeli da deluju.

Pravi uzrok zdravstvenih tegoba nije službeno poznat, ali portal Olhar Digital smatra da je krivac za to upravo nikal, koji se nalazi na kontaktima za punjenje slušalica, a poznat je po uzrokovanju iritacija kože kod ljudi. Osim toga, ističu i činjenicu da Samsung za novije modele koristi akrilat, umesto akrila, što bi takođe moglo da bude jedan od uzroka.

Wedel je zbog upale uha kontaktirao i Samsung, koji mu je odgovorio da su svesni problema, ali trenutno nisu sigurni kada će objaviti daljnje informacije o ovoj, kako kažu, uobičajenoj poteškoći, koja se navodno može pronaći i na Samsung Galaxy Buds 2 slušalicama.

PROČITAJ VIŠE

Na krilima popularnosti serije Squid Game, lansirali kriptovalutu i pokrali kupce


Još jedna velika prevara dogodila se u svetu kriptovaluta ove nedelje, što naivnim ulagačima željnima brze zarade na nepoznatim i neproverenim "meme" kriptovalutama treba pre svega da posluži kao upozorenje. Ovoga puta nije bila reč o prodaji bezvrednih sličica majmuna u obliku NFT-a, već o plasiranju nove "meme" kriptovalute povezane sa ultra popularnom Netflix-ovom serijom Squid Game.

Izvesni ljudi su, skriveni iza (sada je to očito) lažnih imena, pre nedelju dana pokrenuli kriptovalutu Squid Game Token. Lansirana je kao što to obično biva sa novim i nepoznatim digitalnim tokenima, po vrlo niskoj ceni od samo 1 centa za token. Kupcima je obećavano da će kupovinom tokena dobiti pristup online igri inspirisanoj serijom, u kojoj će moći da zara]uju i razmenjuju te tokene.

Samo 72 sata po lansiranju, pišu na blogu stranice CoinMarketCap, vrednost digitalnog tokena SQUID bila je čak 4,42 dolara. To znači da su kupci u to kratko vreme mogli da ostvare povrat na investiciju od čak 44.100%. O kriptovaluti su izveštavali veliki svetski mediji, retko ili nikako naglašavajući da ona nema direktne veze sa Netflix-om i samom serijom.

Suludi rast vrednosti se nastavio, ali 1. novembra počeli su problemi. Korisnici su počeli da prijavljuju da ne mogu da prodaju svoje tokene na menjačnici PancakeSwap, a vrednost je počela još brže da raste. Tokom tog dana, u samo tri i po sata, porasla je za dodatnih 7.500%, i dostigla vrhunac od 2.861,80 američkih dolara. Ali, iako na papiru bogataši, svi koji su kupili ovu kriptovalutu po bilo kojoj ceni nisu je mogli prodati – developeri su u mehanizam ugradili antidampinški mehanizam koji je to sprečavao. I potom – neviđeni pad.

Samo pet minuta nakon cenovnog vrhunca usledio je potpuni kolaps. Cena Squid Game Tokena pala je za 99,9999%, na mizernih 0,0007926 dolara. Kako je porast vrednosti bio veštački napumpan, i nije bio rezultat povećanog interesa ili volumena trgovine, tako je i ovaj pad očito bio veštački izazvan. Token je postao praktično bezvredan, a organizatori cele priče pokupili su novac koji su prodajom zaradili i nestali bez traga.

Navodno su se pre toga žalili da neko pokušava da ih hakuje, što se sada čini kao pokušaj stvaranja izgovora. Stranica projekta je u međuvremenu ugašena, tokenom se ne može trgovati, a procene kažu da su autori ovom prevarom uspeli da ukradu oko 3,38 miliona dolara.

PROČITAJ VIŠE

Kupci tužili Canon jer all-in-one štampači ne žele da skeniraju dok nemaju mastilo


Canon je prošle nedelje postao meta velike grupne tužbe koju je u SAD-u podiglo preko 100 kupaca njihovih štampača iz linije Pixma. Problem koji potrošači imaju sa ovim uređajima je njihova ugrađena mana, ili karakteristika, zbog koje bi Canon mogao da plati oko 5 miliona dolara odštete, bude li proglašen krivim.

Naime, štampači iz serije Pixma all-in-one popularni su za korišćenje u kućnom i kancelarijskom okruženju jer u jednom uređaju donose skener, kopirni uređaj, fax i štampač. Problem se javlja kada korisnik želi svoj uređaj da iskoristi za skeniranje, a u njemu se nalazi kertridž sa vrlo niskim nivoom mastila ili prazan u potpunosti. Tada, logično, Canon-ovi štampači ne žele da pokrenu funkciju štampe, jer nemaju čime, ali – ono što korisnicima u ovom slučaju smeta – ne žele ni da skeniraju.

Tužioci u svojoj grupnoj tužbi navode da se ne bi bili odlučili za ove uređaje da su unapred znali kako će morati da kupuju mastilo za njih samo da bi mogli da skeniraju dokumente. Canon-ove oglase i opise uređaja smatraju lažnima, zavaravajućima i onima koji dovode potrošača u zabludu.

Tužba je podignuta na okružnom sudu Istočnog okruga New Yorka, a kupci traže više od spomenutih 5 miliona dolara odštete zbog ovakvog, neočekivanog, ponašanja njihovih štampača. Problem sa nedostatkom mastila i štampačima koji u tom slučaju ne žele da skeniraju dokumente poznat je već godinama, o njemu se raspravlja na forumima za podršku, a jedan Canon-ov predstavnik je tamo čak bio i napisao kako "ne postoji mogućnost zaobilaska tog problema".

"Nema nikakvog razloga ili tehničke osnove za proizvoditi all-in-one štampače sa merenjem nivoa mastila koje dovodi do toga da skener prestane da funkcioniše kada je rezervoar mastila pri kraju ili prazan. Canon je izradio ove all-in-one uređaje na način koji zahteva od potrošača da održavaju mastilo u njima. Rezultat je povećanje prodaje mastila od čega Canon značajno zarađuje", navodi se u tužbi.

PROČITAJ VIŠE

Tužba Facebook-u zbog ''fact-checkinga''


Američki bivši TV voditelj John Stossel koji je karijeru gradio preko ABC News-a i Fox News-a, dobitnik brojnih Emmy-ja, nagrada američkog National Press Cluba i autor mnogih knjiga, podigao je tužbu protiv Facebook-a, tačnije, njihovog procesa fact-checkinga (ili "fact-checkinga" – zavisno od toga koga pitate i o kojoj se temi priča...) za koji tvrdi da mu je naneo nepopravljivu profesionalnu štetu, a uz to i finansijsku.

Stossel je libertarijanac i dosledni negator klimatskih promena, ali dok je Facebook naklonjen prvima, drugima baš i nije, pa su tako Stosselovi videi na temu klimatologije koji su u suprotnosti s opšteprihvaćenim stavovima struke na tu temu nakon provere podataka označeni kao "partly false informations" (video Are We All Doomed?) tek kao "missing context" (video Government Fueled Fires).

Kako Stosselu mesečno njegovi postovi na Facebook-u generišu prosečno oko 10.000 dolara prihoda (ne računajući one na YouTube-u i Instagram-u gdje takođe objavljuje) u njegovom slučaju ne radi se samo o običnom aktivizmu već i o izvoru prihoda za koji tvrdi da su mu (pored reputacije) bitno narušeni ovakvim Facebook-ovim ocjenama.

Prema njegovim statistikama, prihodi od oglasa vezanih uz njegov video na Facebook-u smanjili su se za 45% nakon oznake da sadrže delimično netačne informacije, odnosno da su predstavljeni van konteksta, a uz to su mu onemogućili ponovnu objavu Government Fueled Fires videa, što bi mu donelo novih 1,2 miliona pregleda i dodatne izvore prihoda, što je izračunao ma temelju ranijih svojih postova.

Biće zanimljivo pratiti ovu parnicu iz više razloga, bez obzira na čijoj ste strani u ovom konkretnom slučaju – klimatskih negacionista ili na strani većinskog mišljenja struke – jer sam proces provere podataka koji sprovodi Facebook ima brojne kritičare sa svih strana – od nejasnog i netransparentnog procesa provere, preko navodne nestručnosti i pristranosti samih "fact-checkera" pa do prigovora zbog nedoslednosti jer su velike američke medijske kuće u pravilu sasvim izuzete od provere bilo kakve istinitosti informacija u njihovim materijalima, dok same služe kao "newspapers of record", odnosno, oni kojima se utiče za proveru tačnosti informacija, iako se i u daljoj i bližoj prošlosti pokazalo da i sami počesto šire netačne informacije kao što je fijasko sa navodnim oružijem za masovno uništenje koje je službeno bilo povod za invaziju i okupaciju Iraka, na primer, ali i brojne druge novije teme.

PROČITAJ VIŠE

Javnost besna na šefa Instagram-a, nastavlja se PR noćna mora za Facebook


Ne stišavaju se reakcije nakon što je pre nekoliko dana The Wall Street Journal objavio članak u kojem su izneli rezultate internog istraživanja Facebook-a o negativnom delovanju Instagram-a na mentalno stanje mladih, pogotovo devojčica. Jedan od problema jeste što Zuckerberg, koji je ceo izveštaj imao na stolu, nije preduzeo nikakve konkretnije akcije kako bi pokušali da reše taj veliki problem koji može ostaviti teške posledice na mlade. Uključujući i razvijanje suicidalnih misli koje se, kod malog broja tinejdžera i tinejdžerki, razvijaju upravo zbog Instagrama.

Cela situacija oko ovog izveštaja, koja djeluje kao PR noćna mora za Zuckerberg-ovu kompaniju (možemo reći da je to samo jedna od takvih PR noćnih mora, a iz svake se na kraju Facebook izvukao bez nekih posledica), sada je dobila i svoj nastavak koji je izazvao nove velike kritike javnosti. Gostujući na podcastu kod poznatog tehnološkog novinara Petera Kafke, izvršni direktor Instagram-a Adam Mosseri govorio je, među inim, i o negativnim posledicama društvenih mreža za mlade.

Iako se očekivalo kako će Mosseri pokušati da osvetli obraz svoje kompanije, izvine se ili nabroji neke poteze koje su preduzeli kako bi pomogli mladima, rasprava je krenula u neočekivanom smeru. Naime, on je uporedio vrednost društvenih mreža za društvo sa vrednošću - automobila. I to na prilično čudan način. Naime, rekao je kako nam je svima jasno da će zbog saobraćajnih nesreća više ljudi izgubiti život, nego da ne postoje automobili. Ali, bez obzira na to, oni za svet predstavljaju i stvaraju puno veću vrednost nego što je uništavaju. I mislim da su društvene mreže slične, rekao je prvi čovek Instagrama.

Njegov komentar o poređenju vrednosti automobila i društvenih mreža došao je nakon pitanja o potencijalnim ograničenjima njegove društvene mreže ako se dokaže da može naštetiti ljudima kao što npr. cigarete mogu naštetiti ljudima. Takvo poređenje, naravno, odbacio i smatra da sve stvari koje koristi veliki broj ljudi mogu imati pozitivne i negativne ishode. Nakon tih izjava, usledile su brojne kritike korisnika Twitter-a koji su ga podsetili kako je automobilska industrija regulisana, dok ne postoji tako stroga regulacija društvenih mreža.

Hoće li priča o Instagram-u i njegovoj štetnosti za mlade dobiti nastavak videćemo, ali još i pre ovih saznanja postojao je veliki pritisak političara i javnost protiv Facebook-ovih planova o uvođenju Instagram-a za mlađe od 13 godina, a jasno je kako će se taj pritisak sada samo povećati.

PROČITAJ VIŠE

''Anonimni'' ProtonMail predao podatke policiji i promenio pravila


Koliko su razni servisi koji nam nude internet anonimnost stvarno u stanju da ispune svoja obećanja govori nedavni primer švajcarskog ProtonMail-a koji je garantovao end-to-end enkripciju sadržaja mailova, nevođenje bilo kakvih logova sa IP-ovima i drugim identifikacionim podacima svojih korisnika i aktivno im savetovao korišćenje Tora za spajanje i korišćenje njihovog servisa.

Kome je promaklo, prošle nedelje je švajcarski sud ovoj švajcarskoj kompaniji naložio, na osnovu zahteva Interpola, da preda IP logove francuskog klimatskog aktiviste kojeg francuska policija sumnjiči za kazneno delo, a koji je koristio ProtonMail za komunikaciju. I ProtonMail je to učinio, iako je u njihovim sopstvenim pravilima pisalo "By default, we do not keep any IP logs which can be linked to your anonymous email account."

I to je bila istina. Ali, postupajući po sudskom nalogu švajcarskog suda, morali su da odstupe od "difolta"i početi da vode IP logove, što su i učinili, a onda su deo vezan za istraživanog korisnika morali da predaju sudu.

Sada su i pravila promenjena pa taj deo više uopšte ne spominje vođenje (ili ne) IP logova, već samo govori o tome kako ProtonMail poštuje privatnost i stavlja ljude, a ne oglašivače, na prvo mesto...

Da ne bi bilo zabune, ProtonMail nisu varalice i stvarno žele da omoguće neometanu, neprobojnu i anonimnu komunikaciju svojim korisnicima, ali stvarnost je takva da u sukobu sa državnim pravnim sistemima, ili još gore, mimo sudsko-pravnih procedura i u sukobu sa obaveštajnim, ovakvi servisi nemaju baš previše mogućnosti da se drže svojih ideala.

ProtonMail, naime, stvarno enkriptuje end-to-end komunikaciju na svom servisu ključevima koji im ni samima nisu poznati pa ih niti po sudskom nalogu ne mogu predati jer ih nemaju.

Imaju i sopstveni VPN servis, ProtonVPN, ali koga aktivno ne preporučuju – umesto toga savetuju korišćenje Tor-a, iako po švajcarskim zakonima ne mogu biti prisiljeni sudskim nalogom da predaju podatke o korisnicima VPN servisa.

Međutim, kao što je od ranije poznato, FBI može slobodno da špijunira korisnike koji koriste Tor browser i mrežu za svoju (lažnu) anonimnost što i nije neobično jer je razvoj Tor-a velikim delom finansiran od strane američke vlade preko Naval Research Lab-a i DARPA-e u 90-tima i 2000-tima, a čitava operacija Silk Road 2.0 napravljena je baš korišćenjem poznatih bezbednosnih propusta Tor mreže koji su godinama poznati FBI-ju.

Ukratko, ako baš imate tajne podatke za koje ne biste želeli da ih iko osim onoga kome ih šaljete pročita, možete li biti sigurni da im razne vlade i vlasti, vaša sopstvena ili neke druge, neće moći pristupiti jer ste korisnik nekog od servisa koji garantuje anonimnost? Ne. Kombinacija policijskih i obaveštajnih službi, lokalno zakonodavstvo i tehnička sredstva koja su na raspolaganju njima, a vama kao pojedincu nisu, gotovo garantuju da oslanjanje na obećanu anonimnost i neprobojnost od strane neke neovisne kompanije u pravilu nisu realni.


Od "po difoltu ne biežimo IP logove" do "poštujemo vašu privatnost" - stvarnost se umešala u ideale
PROČITAJ VIŠE

Procureli podaci korisnika Microsoft Power Apps-a


Prema pisanju Hacker News-a, došlo je do neočekivanog curenja podataka 47 organizacija koje su koristile Microsoft-ovu gateway platformu Power Apps. To je rezultovalo javnom objavom više od 38 miliona setova podataka na internetu, među kojima se nalaze osetljive informacije na serverima i korporacijama poput Microsoft-a, J.B. Hunta, American Airlines-a i drugih visokoprofilnih kompanija.

Power Apps se uglavnom koriste za razvoj prilagođenih aplikacija za mobilne uređaje i web stranice. Microsoft-ovi programi koji se nude imaju brojne prednosti, poput API-ja koji drugim aplikacijama omogućuju pristup podacima, predlošcima, kao i upravljanje podacima, prikupljanje podataka i skaldištenje.

Podaci su najverovatnije procureli zbog pogrešno konfigurisanog portala koji ima ulogu olakšavanja deljenja i skladištenje podataka.

Microsoft se oko ovog slučaja još nije izjasnio, a ni pogođene tvrtke još ne komentiraju slučaj, mada je za očekivati da bi mogle biti pokrenute i neke tužbe.

PROČITAJ VIŠE

 
Početna      Impressum      Pravila komentarisanja      Marketing      Kontakt
 

 
© 2009-2021 IT vesti - Sva prava zadržana. Zabranjeno je svako kopiranje sadržaja sajta bez pismene dozvole.